Stvarno je teško napisati recenziju necega što instant zaboravis nakon odgledanog. To je slucaj i s recenznim DIVNIM STVORENJIMA(BEAUTIFUL CREATURES). Projekt koji je pokušao biti novi SUMRAK s jednakim receptom, malo uloženo, previše zaradjeno. No, Summit Entertaiment(SUMRAK saga) ovi put nije ostvario zamišljeno. Ekranizacija svjetskog bestsellera koji prati dvoje tinejdjera, njega, Ethana, običnog smrtnika i nju, čarnicu, Lenu koja ce nakon 16 rodjendana prijeci ili na zlu stranu, ili na dobru. Kao u svim sličnim pričama, njih dvoje se protiv svih pravila zaljube, i odluče realizirati svoju vezu pošto poto, bez obzira na sve ono što ih zeli razdvojiti, a što nije ovozemaljsko. Moram priznati da sam bio podosta skeptican prije gledanja ovog ostvarenja, ponajprije obeshrabren lošom prosjecnom ocjenom na IMDbu, pa onda i ocjeni ostalih kriticara i na kraju financijskom krahu na svjetskom box officu. No nakon prvih dvadesetak minuta filma, bio sam cak malo i pozitivno iznenadjen s nelosim duhovito poletnim dijalogom, koji se vodio izmedju njih dvoje nesretno zaljubljenih tinejdjera. Zapravu u tih prvih dvadesetak minuta je svedeno sve sto funkcionira u ovom filmu, ppnajvise osvrt pisaca knjige na potrebu ljudi da posto poto pobjegnu iz dosadnosti, makar zrtvovali sve ono sto im je sigurno, i aludirajuci na IDEJE koje se nalaze u knjigama, koje ljudi citaju a ne razmisljaju puno o njima, sto je jos vaznije slusaju ih doslovce, umjesto da stvaraju sami svoje IDEJE i ŽIVE ih, pa makar ih koštalo i života, jer nije bitna kvantiteta zivljenja, nego kvaliteta. Ali kao što biva, kad je bilo vrijeme za polagano odmotavanje price u nesto gledljivo i zanimljivo, dogodilo se što i uvijek, klišej za klišejom, jedan besmislen dijalog za drugim, potkrijepljen "samo" odradjenim glumackim poslovima iskusnijih glumaca koji su trebali privuci dio starije publike(Jeremy Irons, Viola Davies, Emma Thompson). Zapravo najbolji posao su odradili dvoje najmladjih, svojevrsni debitanti u Hollywoodskom mainstreemu i naslovni glumci Alden Ehrenreich i Alice Englert. Efekti u filmu su svedeni na minimum, što je dobra stvar, jel i ono malo što ih ima ne funkcionira i djeluje pomalo infantilno, naivno i neuvjerljivo, podsjecajuci na nekakve B trashoidne uratke. Sve u svemu jedan ispodprosjecan uradak Richarda LaGravenesea(P.S VOLIM TE) koji nakon donekle uspješne ekranizacije P.S VOLIM TE, nije uspio opravdati ocekivanja producenata, a što je jos vaznije publike, koja je u veliko luku izbjegla odlazak u kina, po meni potpuno opravdano jer film zasluzuje gledanje samo u situaciji ako nemate nesto pametnije i bolje da odgledate, a toga je poprilicno. U videotekama.